U savremenom svijetu, plastika je postala neizostavan dio svakodnevice. Od ambalaže za hranu do odjeće, njena prisutnost je sveprisutna. Međutim, ono što često zanemarujemo jeste činjenica da se plastika, vremenom, razgrađuje na sitne čestice poznate kao mikroplastika, koje završavaju u našoj hrani i piću.
Šta je mikroplastika?
Mikroplastika su sitne čestice plastike, manje od 5 milimetara, koje nastaju razgradnjom većih plastičnih predmeta ili se proizvode kao takve za upotrebu u industriji. One su prisutne u vodi, zemljištu, pa čak i u zraku, što znači da su gotovo neizbježne u svakodnevnom životu.
Prisustvo mikroplastike u hrani
Nedavna istraživanja su pokazala da mikroplastika ulazi u lanac ishrane kroz različite izvore:
• Morski plodovi: Ribe i školjke često konzumiraju mikroplastiku, koja se zatim prenosi na ljude koji ih jedu.
• Pijaća voda: Mikroplastika je pronađena i u flaširanoj i u vodi iz česme.
• So i šećer: Analize su otkrile prisustvo mikroplastike u ovim osnovnim prehrambenim proizvodima.
• Voće i povrće: Neka istraživanja sugerišu da biljke mogu apsorbovati mikroplastiku iz kontaminiranog tla.
Zdravstveni rizici
Iako su dugoročni efekti izloženosti mikroplastici još uvijek predmet istraživanja, postoje indikacije da ona može imati negativan uticaj na ljudsko zdravlje:
• Hormonski poremećaji: Neke hemikalije povezane s mikroplastikom, poput bisfenola A (BPA), mogu ometati endokrini sistem.
• Upale i oštećenja organa: Čestice mikroplastike mogu izazvati upalne reakcije i potencijalno oštetiti organe.
• Imunološki sistem: Studije sugerišu da mikroplastika može uticati na ravnotežu crijevne mikrobiote, što ima direktan uticaj na imunitet.
Situacija u Crnoj Gori
U Crnoj Gori, istraživanja o prisustvu mikroplastike su još uvijek ograničena. Međutim, s obzirom na globalne trendove i prisustvo plastike u svakodnevnom životu, postoji opravdana zabrinutost za potencijalne rizike. Potrebno je više lokalnih istraživanja kako bi se razumjelo stvarno stanje i preduzele odgovarajuće mjere.
Šta možemo učiniti?
• Smanjiti upotrebu plastike: Koristiti alternative poput stakla, metala ili papira.
• Izbjegavati proizvode s mikroplastikom: Obratiti pažnju na sastav kozmetičkih i higijenskih proizvoda.
• Podržati reciklažu: Aktivno učestvovati u reciklaži i edukaciji o njenom značaju.
• Zagovarati promjene: Podržati inicijative koje se zalažu za smanjenje plastičnog otpada i zaštitu životne sredine.
Zaključak
Mikroplastika predstavlja tihu prijetnju koja zahtijeva našu pažnju i akciju. Kroz informisanje, promjenu navika i zajedničko djelovanje, možemo smanjiti njen uticaj na naše zdravlje i životnu sredinu.